Kao malo dijete doživio je tragediju i ostao siroče. U doba haosa nakon Prvog svjetskog rata, srpski razbojnici strijeljali su mu oca i šestero očeve braće. O tom okrutnom zločinu, o kom je u narodu ostalo sjećanje na “Noć kad pobiše Kajabegoviće i Kurtagiće” pričao je Avdo Međedović slavnom harvardskom sakupljaču Milmanu Parryu i Nikoli Vujnoviću 1935. godine, a Murat-aga nama 1989. Majka mu se preudala, pa je već kao mališan od četiri-pet godina, zajedno s dva brata koji su bili još mlađi, ostao siroče, više gladno nego sito. Siročad je primio k sebi Muratov djed Abdul Kurtagić, izvanredni guslar. Od njega Murat uči epske pjesme već kao malo dijete. Kurtagićeva tragedija kao da je Božijom pravednošću spasila za potomstvo potpuno izvorne epske pjesme iz XIX vijeka, jer njegov djed nije učio pjesme iz knjiga, nego prirodnim tradicionalnim putem (učenjem od starijih pjevača).
Prema svjedočenju pjevača Hašira Ćorovića, Parry i Vujnović upoznali su Kurtagića već u ljeto 1935. godine, u Bijelom Polju. Albert Bates Lord prvi put je sreo Kurtagića u ranim pedesetim godinama. Premda je tada uspio snimiti samo jednu njegovu pjesmu, odmah je shvatio da se radi o fenomenalnom pjevaču, koji može tvoriti pjesmu punih osam sati bez odmora. Lord je bio oduševljen Kurtagićem i tvrdi da je on najbolji pjevač kog je sreo. U šezdesetim godinama, Lord je i opet imao nesreću da snimi samo jednu Kurtagićevu pjesmu. Ovu snimku transkribirao je Zlatan Čolaković na Harvardu.
Marina i Zlatan Čolaković sakupili su 22 Kurtagićeve pjesme (ukupno oko 35.000 stihova), te mnoge pripovijetke i legende, služeći se profesionalnim kasetofonom i video-kamerom. I oni smatraju da je, uz Avda Međedovića i Mehmeda Kolaka-Kolakovića, Kurtagić najznačajniji bošnjački epski pjesnik. O Kurtagićevim pjesmama pisali su Albert Lord, Zlatan i Marina Čolaković, Ljubiša Rajković, Zaim Azemović, Vuk Minić. Pjesmu «Kostreš Harambaša» Zlatan Čolaković je preveo na engleski, a Marina Rojc-Čolaković je o njoj napisala i odbranila magistarsku radnju. Video snimke Kurtagićevog pjevanja zbirke Zlatana i Marine Čolaković predstavljaju jedini filmski zapis cjelovitih bošnjačkih epskih pjesama. Uz Lorda i Čolakoviće, Kurtagićeve pjesme sabirali su Ljubiša Rajković i Zaim Azemović. Husein Bašić uvrstio je nekoliko Kurtagićevih pjesama Rajkovićeve i Azemovićeve zbirke u svoje antologije.
Na širem području Rožaja, i uopće među Bošnjacima Crne Gore i Sandžaka, Kurtagić je bio vrlo poznata i omiljena ličnost. Pjevao je na bezbrojnim svadbama i sijelima, pa čak i u Istanbulu. Opisao ga je vjerno u pripovijetci «Murat» bošnjački književnik Zaim Azemović. Ostao je Murat siromah bezemljaš cijeloga života, koji je, premda mukotrpno, ipak proveo plodno, uveseljavajući sve oko sebe svojim divnim pjesmama. Živio je u sretnom braku sa suprugom Amirom, okružen brojnim i dobrim sinovima, kćerima i unucima.
(Pripremio: Dr. Zlatan ČOLAKOVIĆ )
BOŠNJACI.NET