Sreten Vukosavljević prvi predsjednik ZAVNOS-a

dr. Mustafa Fetić
dr. Mustafa Fetić

Prije više od pola vijeka umro je jedan od velikana Sandžaka i, bez sumnje, najmarkantnija ličnost naučnog, političkog i kulturnog života toga vremena. Smatra se jednim od rodonačelnika naučno-sociološke misli na našim prostorima te zagovornikom i agitatorem „sociologije sela“ koja je pokrenula takozvano „seljačko pitanje“. U svojoj osebujnoj ličnosti objedinjavao je učitelja, ministra, ratnog veterana, narodnog poslanika, univerzitetskog profesora, akademika, naučnika i napose mudrog, povjerljivog i poštenog političara, što je prava rijetkost do dan-danas. Continue reading “Sreten Vukosavljević prvi predsjednik ZAVNOS-a”

Autonomija Sandžaka i njen značaj za kraj epohe zločina (I)

dr. Admir Muratović
dr. Admir Muratović

Novopazarski Sandžak ili kako je danas uobičajeno reći samo Sandžak je historijska pokrajina koja obuhvata jugozapadni dio današnje Republike Srbije i sjeverni dio današnje Republike Crne Gore. Ova historijska pokrajina se tokom svog dugog postojanja razvila u posebnu geopolitičku, kulturno-historijsku, etničko-konfesionalnu i administrativno-teritorijalnu cjelinu, sa upravnim i kulturnim središtem u Novom Pazaru. Continue reading “Autonomija Sandžaka i njen značaj za kraj epohe zločina (I)”

Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a (I)

dr. Šefket Krcić
dr. Šefket Krcić

Dame i gospodo, poštovani prisutni, lijep selam i pozdrav za sve vas. Tema mog izlaganja glasi “Povijesna utemeljenost autonomije Sandžaka sa posebnim osvrtom na odluke Berlinskog kongresa i osnivanja ZAVNOS-a”. Bezbeli, riječ je o veoma kompleksnoj i razgranatoj temi kojom sam se bavio više od dvije decenije u okviru projekta “Sandžačko pitanje – etičko-kulturološki aspekt”. Istraživao sam problem u brojnim domaćim i stranim arhivima, dolazio sam do interesantnih dokumenta i publikacija, sve u cilju da bi naš naslov postao logički pokaz znanstvene istine i argumentacije i kao takav da bi bio otvoren za relevantnu multiznanstvenu diskusiju.  Continue reading “Odluke Berlinskog kongresa i ZAVNOS-a (I)”

Kuda ide sandžačka književna misao

Piše: Akademik Alija Džogović
Piše: Akademik Alija Džogović

Cilj ovoga saopćenja je da ukaže na tokove savremene bošnjačke književnosti u Sandžaku i njenoj daljoj autonomnoj perspektivi.

Činjenica je da danas u Sandžaku ima dobar broj pisaca svih književnih i neknjiževnih rodova i vrsta, ali je takođe činjenica da taj kulturološki materijal još nije na onoj visini koja odgovara potrebama Bošnjaka u Sandžaku i koja treba da promoviše i čuva onu bogatu tradiciju koju su nam ostavili narodni pjevači i narodni pripovjedači koji su u nauci poređeni sa Homerom, kao što je onaj bard sa bjelopoljskog Olimpa zvanog Obrov. Continue reading “Kuda ide sandžačka književna misao”

Kriminalom porobljena zemlja

20131212_121624
Autor: Salahudin Fetić, glavni i odgovorni urednik Revije Sandžak

U namjeri da čitaocu ovog broja Revije široko i iskreno otvorim vrata, nikako ne mogu zaobići komentar na temu kriminala koji nas je poput kakve elementarne nepogode prosto zatrpao. Kriminal, onaj otvoreni, učogorni, čelopečeni, prljavi, ali i krvavi, ušetao je i pomiješao se među obični svijet i postao njegova surova svakodnevnica. Kriminalcima je sve postalo dozvoljeno, pa i kada im prahne da slobodno upucaju ponekog građanina i da se poslije toga ništa ne desi. Oni i dalje ostaju na slobodi, kao da se podrazumijeva da se već nalaze u jednom dobro kontroliranom zatvoru. Continue reading “Kriminalom porobljena zemlja”

Šućur-aga i Valija

Piše: Besim Agić
Piše: Besim Agić

Stiže valija u nahiju Trgovište, sa pratnjom od dvanaest nefera. Prihvati ga i dočeka u svojoj kući kajmekam Trgovišta Nedžibeg Hankušić sa ajanima varoši. Agalari varoši, iako su zazirali od sultanovih izaslanika, jer su oni uvijek nešto tražili, prijetili ili hapsili, a sa nekim dobrom slabo su kad došli, dođoše na muhabet kod Nadžibega i da čuju kakav haber valija donosi iz Stambola. Glave bratstava Trgovišta, mudri i učeni ljudi, slušali su muhabet valije koji je govorio bosanskim jezikom, jer porijeklo mu bijaše bosansko. Poslije uvodnog razgovora, valija, pored ostalog, reče: Continue reading “Šućur-aga i Valija”

Anegdota

Piše: Adnan Hasanović
Piše: Adnan Hasanović

Etimologija pojma

Ono što danas nazivamo anegdotom najvjerojatnije je otpočelo u klasičnoj Grčkoj. Joseph Epstein citira italijanskog naučnika Arnaldoa Momiglianija, koji u svom Razvoju grčke biografije pretpostavlja da je utemeljitelj anegdote najvjerojatnije bio muzički teoretičar Aristoxen iz Tarenta (rođen oko 370 p.n.e.): “Možda je [Aristoxen] bio prvi koji je učinio anegdotu bitnim dijelom biografije…. Pretpostavljam da dugujemo Aristoxenu ideju da je dobra biografija puna dobrih anegdota.” Continue reading “Anegdota”

Sloga i mudrost u Bošnjaka

Nedžad Ćeman - predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice Belgije
Nedžad Ćeman – predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice Belgije

U posljednje vrijeme učinjeni su ogromni koraci na stoljetnom ostvarivanju prava Bošnjaka. Bošnjačka kulturna zajednica Belgije primjer je u dijaspori kako se mogu postići rezultati na očuvanju tradicije, identiteta, vjere i kulturnih vrijednosti.

Naš sagovornik je Nedžad Ćeman. Predsjednik je Bošnjačke kulturne zajednice Belgije. Nedavno je učinio nekoliko izuzetnih poteza na okupljanju i postizanju više sloge među Bošnjacima Zapadne Evrope. To što je uradio imalo je velikog odjeka, a rezultati se već sada mogu primijetiti. On je već dugo u ovim vodama i vodama uspješnog biznisa. Ljudi ga veoma cijene kao poštenog vrijednog Bošnjaka koji ne žali ni vremena, ni truda, pa ni vlastitih sredstava da Bošnjacima napokon svane.

Razgovarao: Salahudin Fetić Continue reading “Sloga i mudrost u Bošnjaka”

Poruka bosanskog Vrhovnog muftije papi Franji

Piše: reisulema emeritus dr. Mustafa Cerić
Piše: reisulema emeritus dr. Mustafa Cerić

Izbor argentinskog pape Franje, 266. biskupa Rima i poglavara Rimokatoličke crkve, zaslužuje i naše čestitke i naš osvrt o budućnosti muslimansko-kršćanskog suživota i dijaloga.

Kao neko ko je preživio genocid na kraju 20. stoljeća u Bosni, ja sam jako zainteresiran za politiku Vatikana i poruku Svete Stolice, koja govori ispred Katoličke crkve. Dok politički utjecaj Vatikana može biti ograničen na javnu diplomatiju, duhovni utjecaj ima veliki značaj za milione kršćana diljem svijeta. Dakle, Papa je oduvijek imao veliki utjecaj po globalni mir i sigurnost. Continue reading “Poruka bosanskog Vrhovnog muftije papi Franji”