Kada se spomene Istanbul, vjerovatno nam mnogo lijepih slika sa grada na Bosforu prođe kroz glavu. To i nije tako čudno kada saznamo koliko je kroz historiju tog grada prošlo „slikara“ koji su „slikali“ izgled grada kroz vrijeme. Isto tako nije čudno to što se za arhitekturu kaže da je „kraljica umjetnosti“. Zapravo, izgradnjom arhitektonskih zdanja na jednom prostoru, umjetnik, arhitekta, „slikar“, „slika“ panoramu i izgled grada kao što umjetnik slikar slika sliku.
Tako su kroz historiju nastajali gradovi, u zavisnosti koji i kakavi su ih „slikari“ „slikali“, u zavisnosti od toga koji i kakvi su ih vladari izgrađivali i branili, u zavisnosti od toga koji i kakvi su ih napadači rušili i spaljivali, u sadašnjosti možemo dati svoju ocjenu da li je i koliko neki gradslikarski i estetski privlačan i lijep. Istanbul je sam za sebe u cjelini slika za sebe, međutim, u toj slici postoji bezbroj zasebnih slika koje se mogu posmatrati kao posebna cjelina. Jedna od takvih zasebnih estetskih cjelina je i Bujuk Medžide džamija ili Ortakoj džamija, koja se nalazi na samoj obali Bosfora. Ova džamija se sada nalazi u blizini jednog od visećih mostova na Bosforu i po tome je u široj javnosti i poznata, međutim, i pored toga što ona sada ima još i dodatni ugao gledanja na nju, kada je veliki most u pozadini, njena ljepota nije ništa manje zračila i prije nego li je most bio izgrađen.
Naime, ova neobarokna građevina, koja je izgrađena 1853. godine a čiji je arhitekta bio manje ili više poznati Balyan Nigogos, Istanbul svrstava u estetski najslikarskije gradove na svijetu. Iz ugla jednog slikara, izazov je, na platnu naslikati nešto nalik ove džamije i njenog okoliša, a kakav je izazov sve to u vremenu i prostoru isklesati od mramora i smjestiti na odgovarajuće mjesto. Iako se estetika kao nauka bavi ovakvim temama, nepotrebno je trošiti filozofske misli i riječi, u opisivanju ove čarobne slike, već je svrsishodnije i kreativnije otići do grada na Bosforu i tu beskrajnu izložbu pogledati na licu mjesta.
Zukorlić Hazim, Revija Sandžak 185. broj