Ali-beg Firdus (1862-1910) rođen je u Livnu. Potječe iz muselimske i kapetanske porodice koja je upravljala Livnom 1750-1835. godine. Tu je završio osnovnu školu (ruždiju), a ostalo obrazovanje sticao je sam. Čvrsta narav, politička nadarenost, domoljublje i široka popularnost doveli su ga na čelo bošnjačkog političkog pokreta. Prije toga se istakao u pokretu Bošnjaka za […]
Category Archives: Kultura
SANDŽAČKI GRADOVI U XVI STOLJEĆU (II DIO)
Sjenica Sjenički kraj potpao je pod osmansku vlast 1455. godine i bio sastavni dio Krajišta Isa-bega Ishakovića. (Mušović Ejup, Stanovništvo, Glasnik Etnografskog muzeja, knjiga 52-53, str. 10.) Sjenica postaje utvrđena palanka te se u njoj podiže četverougaona (Rahić Esad, Utjecaj I srpskog ustanka na Bošnjake u Sandžaku II, Bošnjačka riječ br. 11-12., str. 94.) tvrđava. […]
AKADEMIK PROF. DR. HUSKOVIĆ DOBIO NAGRADU ZA ŽIVOTNO DJELO
Akademik prof. dr. Fehim Husković, rukovodilac Departmana umjetnosti Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, dobio je nagradu za životno djelo. Nagrada za životno djelo “9. novembar”dodijeljena je akademiku Huskoviću povodom Dana oslobađanja Velesa, Makedonija, 9. novembra, na svečanoj manifestaciji od strane općine Veles. Akademik Husković tokom svog uspješnog višedecenijskog umjetničkog i intelektualnog rada promovisao je svoje […]
SUDBINA TRI BIBLIOTEKE
Biblioteke, kao institucije su mostovi u pogledu predstavljanja onoga što se dogodilo u prošlosti i onoga šta zapravo danas imamo. Neodgovoran odnos prema tim časnim hramovima zanja iz kojih plodove ubiraju svi oni kojima je iole stalo do toga da budu bolji danas nego jučer, doprinio je jednoj sveopćoj amneziji svijeta trajnim gubitkom podataka, literature, […]
HISTORIJA ZAPISUJE, KNJIŽEVNOST OPISUJE
Historija i književnost – odnos vanjskog i unutarnjeg. Odnos historije i književnosti u jednome je uvijek kompaktan – i književnost pripada historiji, ne zapisuje datume, ali opisuje ono što im je prethodilo. Historija bilježi datume, govori o početku i kraju. Historija govori o tome kada je nešto nastalo, ali ne i kako je nastalo (unutarnja […]
SANDŽAČKI GRADOVI U XVI STOLJEĆU (I DIO) – NOVI PAZAR
Osmanska imperija se na Balkanu pojavila u 14. stoljeću od kada počinje da utvrđuje gradove širom Balkana i kao opće pravilo uzima strukturu, i organizacionu i urbanu, stariju od svoje vlastite, gdje god se naseljava. Kod transformisanja postojećih naselja, odnosno formiranja novih, izgradnja religioznog kompleksa (džamija sa mektebom ili medresom, konačištem, imaretom, nekoliko dućana) predstavlja […]
ČESTITKA REVIJE SANDŽAK U POVODU OBILJEŽAVANJA DANA SANDŽAKA
Svim Bošnjacima, Srbima, Crnogorcima, Albancima i drugim narodima koji žive u Sandžaku i onima koji su porijeklom iz Sandžaka a žive u dijaspori, sretan dan sandžaka. ZAVNOS je dokaz i pečat koegzstentnosti istih namjera naroda koji su živjeli na ovim prostorima. Mišo Pavićević, Prota Jevstatije Karamatijević, Sreten Vukosavljević, Šećeragić, Dušan Ivović, Jakša Bogdanović, Predrag Vlasonić, […]
SANDŽAK U DOBA OSMANLIJA
Sandžak je regija koja se prostire na površini od 8.687 km kvadratnih. Kao teritorijalna cjelina posjeduje historijske i međunarodnim konvencijama verifikovane granice, koje su potvrđene odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. godine i Carigradskom konvencijom iz 1879.godine. Sandžak danas obuhvata sljedeće opštine: Novi Pazar, Tutin, Sjenicu, Novu Varoš, Prijepolje, Priboj, Rožaje, Bijelo Polje, Berane, Plav i […]
„KADA STEĆAK PROGOVORI“ UTJECAJ ARIJA I NJEGOVIH SLJEDBENIKA NA PROSTORIMA SANDŽAKA JE OČIGLEDAN
Kamen na kome se može pročitati prava istina o životu Bošnjaka. Na njemu se u par redaka stisla cijela životna staza pokojnika, njegove sklonosti, njegova historija, rodovsko stablo, gruntovnica, ljubav prema ženi i baštini, čuđenje pred smrću i strah pred zaboravom. Njega su proklinjali, jerezom nazivali, ali svjedok ostaje da svjedoči postojanje nekog ko nije […]
OBRAZOVANJE I NACIONALIZAM
Uvod Rad nastoji da opiše negativne konsekvence koje nastaju usljed nacionaliziranja obrazovanja, dajući posebno primat na uslove u kojima nastaju i u kom smjeru mogu djelovati kao takve. S obzirom da nacionalizam sam nikada ne može odgovoriti apetitima obrazovanja koje zahtijeva uvijek šire okvire i veće izazove, u ovom radu biće riječi o kritičkom stavu […]