U povodu osamdesetpetog rođendana i sedam decenija intelektulanog rada
Pristup
Nakon otvorenih prigovora koje je akademik prof. dr. Muhamed Filipović (03. 08. 1929) uputio bošnjačkim političarima, u knjizi impertivnog naslova Pitanje bošnjačkog jedinstva, koja se koncem prošle kalendarske godine pojavila u izdavačkoj djelatnosti El-Kelimeh (Novi Pazar), u Sanžaku. U ovom spisu autor je kritički osmislio portrete vodećih bošnjačkih lidera, što je od posebnog značaja za razumijevanje prilika danas u Bosni i Hercegovini, kao i za vođenje diskusije o njegovim novim izdavačkim poduhvatima. Ovaj glasoviti i angažirani autor se predstavio novim naslovom Kraj bošnjačkih iluzija – rasprava o uzrocima poraza bošnjačke politike i odgovornosti za njih. Poslije briljantne sarajevske promocije, na kojoj su, pored autora, govorili i recenzenti ovog djela, prof. dr. Enver Halilović, filozof, aktualni rektor Univerziteta u Tuzli i prof. dr. Nijaz Ibrulj, univerzitetski profesor filozofije iz Sarajeva. Prof. Filipović je imao dva interesantna istupanja na istu temu, dana 23. marta u Bijelom Polju i narednog dana na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, čime je na najbolji način predstavio ideje i probleme svog tek objavljenog djela. Jasno, pažnju javnosti privlači Filipovićeva živa riječ, kao i njegovo spontano najavljivanje novih naslova, među kojima i rukopisno djelo Tegobe mišljenja, koje će, prema svemu sudeći, biti od posebnog značaja za razumijevanje cjelokupnog opusa ovog autora.
Deset temeljnih ideja Filipovićevog fenomenološkog nacionalnog prosvjetiteljstva
Profesor Filipović pripada plejadi, ne samo bošnjačkih, već i europskih suvremenih filozofa, koji se kao enciklopedist i znanstvenik – suvereno kreće u više filozofskih disciplina. Poput Platona i Aristotela, iz stare Antike (koji su napisali čuvena djela o državni i politici), te Kanta, Fihtea i Hegela iz Njemačke klasične filozofije, on je kao i prethodno navedeni filozofi napisao briljantna filozofska djela o duhu, politici, kulturi, državi i naciji. O tome najbolje svjedoče racionalno-kritički i umni govori o Bosni i bošnjaštvu, koje je redovno držao na mnogim skupovima u zemlji i svijetu. Pa nije ni čudo što ga mnogi zvučni intelektualci sa prostora ex Jugoslavije, upoređuju sa B. Raselom (1872-1971), istaknutim engleskim filozofom po kome je osnovan i čuveni Raselov sud. Da je sreće, da se u Bosni za Filipovićevog života osnuje “Filipovićev sud”, koji bi se bavio pitanjima zaštite Bosne i njenih građana.
Analizirajući Filipovićeve ideje u knjizi Kraj bošnjačkih iluzija, skicirajući pritom naše javno istupanje o istoj, iznosimo ovom prilikom deset temeljnih ideja, koje mogu biti od zanačaja za vođenje šireg razgovora o Filipovićevom životu i radu.
Kretanje i razvoj historijskog duha i historijskog uma, te zasnivanje slobode i svrhovitosti ljudskog bivstvovanja. Ovo je prilika da otvorimo pitanje, kako političko-historijski filozofi razumijeti Bosnu i Hercegovinu, znači razumjeti koncept višenacionalne države. To ujedno znači i ne samo razumjeti već i razviti institucije ovog naroda, koji je pod lupom srpsko-crnogorskih i hrvatskih odnosa u posljednja dva stoljeća doživio deset genocida.
Bošnjaci su kao stari europski narod doživjeli genocid!? Realizacija holokausta u BiH i spaljivanje časnog Kur’ana u Europi je jedno od pitanja koje pokreće ova knjiga. Dalje, prof. M. Filipović ovom knjigom otvara mapu puta Bosne, Bošnjaka i drugih naroda u BiH.
Autor znalački otkriva niz iluzija i zabluda bošnjačkih krugova. U tim analizama polazi od kopetentnih do nekopetentnih pojedinaca i njihovih uloga u destrukciji Bosne. On posebno naglašava dugotrajno djelovanje nekompetentnih ljudi, koje razara razum i iskustvo u bošnjačkoj politici.
Autor iznosti političko-filozofsko gledanje na državu, kao i teme vjere i nacije. Riječ je o jednom novom viđenju političke i društvene ontologije.
Zatim, ukazuje na konkretne uzroke zaostajanja Bosne i Bošnjaka, te iznosi zablude, posebno analizirajući političke stavove srpskih nacionalista Ćosića i Tadića, kao i kritičke stavove prema mladim muslimanima i njihove kauzalne veze.
Sudbina kulture Bošnjaka i njena permanentna marginalizacija kao upitno pitanje žestoke homogenizacije Srba danas.
Lansiranje površnih programa koji stvaraju iliziju, a ustvari potenciraju porobljavanje i poslušnost, što vodi zaostajanju.
Iluzije se stvaraju udaljavanjem od znanosti i filozofije, te nasilje i mržnja od strane velikosroskih i velikohrvatskih krugova. Posebno je u tom kontekstu paradigmatično prihvatanje partnerstva od pojedinih bošnjačkih predstavnika koji su, posebno onih koji su napravili zločine. U tom smislu izabrati i prihvatiti za partnera zločinca je zločin.
Pristupanjem nacionalnim i političkim temama, te kultura političkog ponašanja.
Profesor Filipović je aktuelne teme iz obične bošnjačke kulture podigao na visoki nivo filozofskog mišljenja.
Struktura djela
Šta čitaoci i istraživači mogu noći u novoj Filipovićevoj knjizi? Djelo Kraj bošnjačkih iluzija, pored Predgovora (koji je predstavlja metodološku paradigmu kako treba napisati ili kako treba otvoriti problem djela), Uvoda, te biografije i ulomaka iz recenzija prof. dr Envera Halilovića i prof. dr Nijaza Ibrulja, sadrži sljedeće teme: Prvi znaci opakog naroda srpskog nacionalizma; Bošnjaci postaju politički narod i uzimaju odgovornost za budućnost zemlje u svoje ruke; Bošnjački nacionalni program i pitanja očuvanja bosansko-hercegovačke države; Kako je nastala nova bošnjačka politika; Prvi javni pokušaj definiranja strategije bošnjačke politike za očuvanje jedinstva Bosne i Hercegovine, Rađanje muslimanskog (bošnjačkog) političkog pokteta – Nastaje SDA – Stranka demokratske akcije; Put u neizvjesnost; Put u demokratsku budućnost ili propast – Rezultati slobodnih izbora su otvori oba; Prijedlog za izlazak iz Jugoslavije u paketu sa Slovenijom i Hrvatskom; Pokušaj da se ipak izbjegne rat uz ogranične žrtve i realnu nadu u bolju budućnost; Rat je započeo iznenadnom i snažnom srpskom agresijom na cijeloj bosanskoj teritoriji; i na kraju autor otvara pitanje možda kao završnu riječ u ovom djelu: Čemu nas može poučiti iskustvo vođenja politike od borbe između političkih interesa i mišljenja do djelovanja oružanom silom.
Završna riječ
Zacijelo, ova knjiga profesora Filipovića otvara niz aktualnih pitanja, koja su od posebnog značaja za razvoj i utemeljenje kritičkog mišljenja u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i šire. U svakom slučaju ona je podsticajna za umne i racionalne razgovore o fundamentalnim pitanjima opstanka Bošnjaka i očuvanju identiteta na surovim balkanskim prostorima.
Danas, za filozofa Filipovića, koji obilježava osam i po decenija života i sedam decenija stvaralačkog rada, možemo sa velikom pouzdanošću tvrditi da spada u sam vrh suvremenih svjetskih mislilaca i to onoj najodabranijoj grupi živućih svjetskih filozofa, kojoj pripadaju jedan Habermas, Al Atas, Agneš Heler, Umberto Eko, Ferid Muhić, Bernard Anri Levi, S. Tomović, S. Žižek, Kristli i drugi. S druge strane, ako se u svijetu filozofskog mišljenja velika važnost daje već spomenutom Irgenu Habermasu (1929), koji iza sebe ima jednu vrlo moćnu njemačku i europsku tradiciju mišljenja, te ako uporedimo rezultate filozofskog diskursa, koje su ova dva autora ostvarili, smatramo da je Filipović u daleko težim okolnostima uspio, kao enciklopedist, filozof znanosti, filozof politike i kulture, da ostvari, objavi, po tešikim uvjetima blizu 60 djela, i na tisuće članaka i intervjua koje je u bogatom opusu objavio. Stoga, sa sigurnošću možemo tvrditi da je njegova uloga dominantna na prostorima filozofskog mišljenja ex Jugoslavije. Kojim slučajem da su njegova djela objavljena na njemačkom, engleskom, francuskom, španskom, arapskom, turskom jeziku, zacijelo, Filipović bi bio prva violina filozofskog mišljenja danas. Kao takav, on nam je podario briljantnu knjigu kritičkog mišljenja, koja se čita u jednom dahu. Zato Filipovićeve ideje iz ove knjige zaslužuju da se podrobnije razmatraju i o njima objavljuju kolumne i radovi u časopisima i listovima, i to na prvim stranicama kao što se to događa u recepciji ideja značajnih ličnosti u civilizovanom svijetu. Ovo djelo na relevantant način ukazuje na zablude i razne aporeije političko-filozofskog diskursa, ukazuje na putokaze kako iz njih izaći u ostvarivanju društva slobodne i demokratske Bosne. Ostaje otvoreno, koliko su sposobni oni subjekti da takvu recepciju shvate kao ideju ovog vremena.
Bez obzira na to što je autor duboko zakoračio u devetu deceniju života, on je izuzetno prisutan na mnogim filozofskim i mnogim društvenim skupovima, gdje izlaže svoje umne prosvjetiteljske liberalne ideje u vremenu.
(Ulomak iz besjede na Univerzitetu u Novom Pazaru, 26. marta 2014. g. pred studentima Pedagoško-psihološkog departmana)
(revija SANDŽAK | 10. april 2014. | br. 178 | RevijaSANDZAK.com)