U susret prijevremenim izborima u R. Srbiji

Malom broju građana R. Srbije je poznato, zbog čega su raspisani ovi prijevremeni izbori za 24. april t.g. Upućeniji u strukturu i dinamiku balkanskog društva smatraju, da su moćnici raspisali izbore, da bi se obračunali sa vojvođanskom političkom elitom, a drugi su mišljenja, da je to prilika da još jednom produže vlast! Očigledno, to neće ići baš tako lahko, kako su to mislili velikodostojnici, ni u jednom ni u drugom slučaju. Bez obzira što je velika medijska presija nad opozicijom i što se Sandžak permanento puno stoljeće nalazi u izolaciji. Pojavom novog političkog subjekta iz Sandžaka, Muamera Zukorlića na političkoj sceni Srbije, daje nadu, vjerujemo, da će podstaknuti sve građane, koji su ranije bili apstinenti, da masovnije izađu na izbore i podrže demokratske snage, kako bi političke promjene došle do izražaja.

Izbori: Izazovi za dekolonizaciju Sandžaka

Bez sumnje, sada Srbijom vladaju lažni Europljani. Na sceni su došli poznati desničari koji se čas udvaraju Moskvi, a čas Briselu i Vašingtonu. Konkretno, ovi izbori za Sandžak mnogo znače, kako bi građani ove euro-regije (koja je podijeljena vještačkim zidovima i žestokim punktovima između Srbije i Crne Gore), da konačno pogledaju gdje su i kako da izađu iz vjekovnog kolonijalizma. Da podsjetimo, starije, a upoznamo mlađe čitatelje, kolonijalizacija Sandžaka je započela sredinom 1912. godine, a ista i dan danas traje, bez obzira što je tijekom Drugog svjetskog rata funkcionirala svojevrsna “partizanska” autonomija Sandžaka. U tom kontekstu, prilika je da se demokratski i pravno na regularan način građanima Sandžaka ispravi nametnuta nepravda. Međutim, u režimima Srbije i Grne Gore to je veoma teško, koji su rehabilitirali ratnog zločinca Dražu Mihajlovića, a u toku je proces rehabilitacije fašističkog predsjednika Vlade M. Nedića (gdje u toku suđenja pred Palatom pravde u Beogradu, dok pišem ove redove, dvije suprotstavljene strane fašiste i humaniste razdvajaju jake policijske snage), pod čijom komandom je stradalo više od sto hiljada Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu, gdje izjave svjedoka genocida (kao i prijethodnom slučaju, prilikom rehabilitacije D. Mihajlovića, za dirigovani Sud ne znači ništa) što je apsurd nad apsurdima! Aktuelno pravosuđe u Beogradu sprovidi narudžbinu i odluke konzervativne desnice, kojima vlast direktno vrijeđa žrtve antifašizma, posebno bošnjačko-muslimansku populaciju. Izlazak iz kolonilizacije građani Sandžaka mogu samo da očekuju svojim glasovima koji bi doprinijeli pobjedi demokratskih snaga, koji priznaju slobodu i demokraciju i čije djelovanje ide u pravcu kritičkog prevladavanja autoritarnog režima kakav je na djelu u Srbiji i Crnoj Gori.

Pitanje slobode medija
Otvaramo pitanje, da li su svi uvjeti ispunjeni u vezi organiziranja fer i slobodnih izbora u Srbiji? Smatram da nisu. Evo konkretnog odgovora:
Imajući u vidu, da je sloboda medija neupitna, a stanje kakvo je u Srbiji i Crnoj Gori prema Bošnjacima u regiji Sandžaku, možemo sa sigurnošću svjedočiti, da oni žive kao u zatovru. Jer, od strane službenog Beograda i Podgorice, kako izvještavaju prorežimski mediji ove dvije republike, gdje se ne poštuju nikakve vrijednosti i gdje je čitav jedan narod (Bošnjaci) u potpunosti nezaštićen. Mediji iz Sandžaka prema Beogradu i Podgorici izvještavaju zlonamjerno i najviše potresaju javno mnjenje izmišljenim skandalima i raznim nesretnim slučajevima. Druge vrijednosi ih ne zanimaju. Zločini nad Bošnjacima u Pljevljima, Bukovici, Sjeverinu i Štrpcima su marginalno procesuirani i osuđena je samo jedna osoba, a nastradalo je tijekom agresije nad Bosnom i Hercegovinom, a stradalo je oko sto ljudi, a većina od njih nije pronađena, niti dostojanstveno ljudski ukopana, što je velika rana i mora za porodice stradalih. Na taj način, i mediji Srbije i Crne Gore ugrožavaju slobodu medija u Sandžaku i zapaženo doprinose izazivanju i širenju mržnje među narodima, a javni tužioci i policija šute kao zaliveni.
Mediji u Bosni i Hercegovini sa nedovoljno kapaciteta se bave Sandžakom. S vremena na vrijeme, pojavi se neki prilog, ali najviše kao refleks iz druge ili treće ruke. To znači, da malo medija iz Sarajeva ima svoje dopisnike sa sandžačkog prostora.
S druge strane, malobrojna su glasila u Sandžaku koja tretiraju pitanja ljudskih prava i sloboda. Među malobrojnim primjerima nalazi se TV Sandžak, ali sa ograničenom frekvencijom, te vjerski list “Glas islama”, drugi povremeno izlaze zbog nedostatka finansija kao što je primjer sa Nezavisnom revijom “Sandžak”, koja je i dalje na udaru beogradskog i podgoričkog režima, zatim donedavno je postojala Regionalna televizija, kojoj se u novije vrijeme gubi svaki trag, ostali mediji koji postoje u sandžačkim gradovima su kratkog daha i nedovoljno razvijeni da mogu iznijeti fudnamentalne ideje ljudskog opstanka na vidjelo.

Odnosi Beograda, Podgorice i
Sarajeva prema Sandžaku

Ovim izborima, normalno je očekivati da se promjene relacije između centara moći Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine prema Sandžaku i građanima ove regije. S obzirom, da su do sada uglavnom centri moći birali podobne kadrove iz Sandžaka koji će službovati u Beogradu i zatvoriti sva čula i zaboraviti interese građana Sandžaka. Imajući u vidu novine u kadrovskoj strukturi izbornih grupa iz Sandžaka, vjerujem da će progovoriti glas naroda Sandžaka. Izabrani predstavnici/zastupnici. Vjerujem da će dobiti u javnom životu više prostora i da će svojim autoritetom i znanjem utjecati da Beograd i Podgorica korigiraju stavove prema Novom Pazaru i da napokon građani Sandžaka izađu iz izolacije i nepodnošljivog ekonomskog, političkog i kulturnog kolonijalizma.

Predsjednik Nikolić lobira na izborima
preko misije sa Putinom u Rusiji

Odmah nakon raspisivanja izbora, uspavani predsjednik R. Srbije se probudio i obreo u Moskvi, gdje je kod diktatora Putina i patrijarha Alekseja pošao po mišljenje, kako bi javnossti R. Srbije dao do znanja porukom, za koga trebaju da glasaju. Međutim, ni sama Rusija ne zna gdje je, a kamo li da misli na Srbiju ova “moćna” zemlja je okupirila Siriju a sada je prinuđena iz nama nepoznatih razloga da se povlači. Možda je Nikolić utjecao na Putinovu odluku o povlačenju. Predsjednik Nikolić, koji je zahvaljujući glasovima iz Sandžaka postao predsjednik Srbije, ničim nije pokazao interesovanje za razvoj ove zapostavljene regije.
Interesantno, štaviše, aktualni predsjednik nije pokazao nikakvo ljudsko i predsjedničko interesiranje za Sandžak. Tim činom nisu samo pogođeni Bošnjaci, već i građanki srpske nacionalnosti, koji takav ponižavajući tretman nisu ničim zaslužili.
Na ovaj način, nastavlja se tradicija, da srpski političari uoči izbora stalno putuju u Moskvu, kako bi minirali stavove opozicije, koja je prozapadno orijentirana.

Zukorlić novo lice na političkoj sceni Srbije

Dinamika ovih izbora se zahuktava. Iznenađenje za mnoge jeste kandidatura dojučerašnjeg vjerskog lidera muftije Muamera Zukorlića, koji je dobio suglasnost IZ u Srbiji da predvodi listu BDZS – Bošnjačke demokratske zajednice Sandžaka. Dugo su građani Sandžaka očekivali muftijin zaokret. „Odlučio sam da se uključim u politiku, jer se tamo donose odluke o našim sudbinama i institucijama koje sam osnivao i podizao, o mom narodu i drugim građanima, odnosno o svim građanima“ – istako je između ostalog M. Zukorlić precizirajući svoju novu poziciju.
Na ovaj način, velikodušno Muamer Zukorlić, kao kritički intelektualac, izlazi na demokratsku crtu ovih prijevremenih izbora, čime su po svojoj prilici počastvovani, kako pristalice BDZS-a, prijatelji, kao i oponenti Sandžaka. Najvažnije je, da će biti mnogo posla za urednike, kako elektronskih tako i tiskanih medija, posebno u pogledu kako da sugeriraju postavljanje pitanja svojim suradnicima. Zacijelo, vjerujemo da Zukorlić se ne ponavlja i da odgovara na sva pitanja, bez obzira iz kojeg tabora i kabina dolazila. Gledatelji i čitatelji medija, su se uvjerili, da on ima besjedničke kvalitete i izgrađenu političko-etičku poziciju, te brze, duhovite i relevantne odgovore. Njegovim političkim angažmanom neće dobiti samo regija Sandžak, već i tiha Vojvodina, uspavana Šumadija i zaboravljena vranjska oblast, te da konačno odgovore službenom Beogradu, zašto su poniženi i marginalizirani, te ih vajni i istrošeni političari posjećuju samo u oči izbora. Da nije bilo ovih nesreća od Boga poplava, ne bi se ni pomakli beogradski velikodostojnici, već bi iz svojih ofisa dirigovali po Srbiji. Ovako moraju gaziti po poplavljenom blatu.
Jasno, treba pratiti javne događaje, gdje god se odvijali. Treba ličnim primjerom tolerantno podržati pokliče za pomirenje i uspostavljanje jedinstva u Sandžaku. U tom kontekstu, svi subjekti treba da se potrude da daju od sebe što mogu, da bi očekivali normalnu interakciju nakon izbora. Intelektualci, zapamtite, budite intelektulualci, napravite iskorak, ne nasjedajte na prijetnje i intrige, koje dolaze iz režimskih kabina. Budite uz svoj narod, koji toliko dugo čeka svoju slobodu. Ako narod iz kojeg ste potekli nije slobodan i vi ste neslobodni.

Završno slovo

Sagledavajući ukupan razvoj situacije na terenu u svim centrima i regijama R. Srbije, mišljenja smo, da će aktuelni režim preko javne i tajne policije pokušati da obesmisli i uguši svaki demokratski iskorak, koji bi vodio promjenama, kako bi zadržali status quo, sa naglaskom da je sve unaprijed riješeno. Zato na građanima je, da se ne ogluše, da budu tolerantni i dostojanstveni i što masovnije izađu na izbore, kako bi odlučivali o statusu svog naroda. Građani Sandžaka trebaju sebe da pitaju i javno odgovore – da poštuju Beograd i Podgoricu, onoliko koliko ti centri moći poštuju njih. U ovom slučaju, potrebno je da prihvate poklič mladih intelektualaca Sandžaka, na čelu sa vrlim Harisom Ibrahimovićem i njegovim drugovima, koji idu sa geslom svi za Sandžak. Samo pod tim uvjetima, moglo bi se zaustaviti masovno iseljavanje mladih u zapadne europske zemlje, i otvoriti mogućnost zapošljavanja stručnih kadrova sa masovnih biroa za nezaposlene, kao što su to zavodi za zapošljavanje gradova u Sandžaku.
Najzad, sve su prognoze učenih i umnih ljudi da će se razvedriti nebo nad Sandžakam i da će se dugo, čekano sandžačko pitanje internacionalizirati, ne samo u svijetu, posebno kod emigracije, kao što je bilo do sada, već i na prostoru samog Sandžaka, tj. pod nebom Srbije i Crne Gore, kako bi se mogli nastaviti započeti dijalozi iz 1992. godine između Novog Pazara, Beograda i Podgorice. Vjerujemo da će se na ovim izborima svi punoljetni moralni građani pitati šta dalje i kako dalje živjeti, kako bi rezultat izbora zaustavio masovna iseljavanja iz Snadžaka.

Budimo realni i manimo se iluzija i beogradskih obećanja. Bujrum građani na glasačka mjesta. Hamletovsko pitanje „biti il’ ne biti“, je pred svima nama. Ne oklijevajte, kako bi se izrazio jedan orijentalni mislilac, kad vas sudbina zove.

Prof. dr. Šefket KRCIĆ, Revija Sandžak 184.

Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *