Republika Makedonija je demografski izrazito heterogena država, kao rezultat njenog geografskog položaja i historiskih događaja stoljećima unazad. Međutim u Makedoniji, kao i u većini država sa Balkana, statistički podaci iz prošlosti u tom pogledu ne nude dovoljno elemenata da bi bili objektivni, te nisu precizni ili su tendenciozni u zavisnosti od političke konstalacije i potrebe vladujućeg režima. Po pitanju nacionalnog opredjeljenja i korišćenja naziva Bošnjak, Bošnjaci u R. Makedoniji dijele istu sudbinu sa ostalim Bošnjacima nekadašnje zajedničke države Jugoslavije. U prošloj dekadi i po, Makedonija je kao nezavisna država prošla kroz vrlo dinamičan period transformacije političkog, ekonomskog i društvenog sistema, promjenama u Ustavu 2001. godine, prihvaćen je naziv Bošnjak kao ustavotvorni narod Republike Makedonije. Ali moramo napomenuti da je dugogodišnji utjecaj nažalost imao negativne posljedice pri izjašnjavanju Bošnjaka u R. Makedoniji. O tome govori i podatak da se od popisa 1994. godine do popisa 2002. godine broj Bošnjaka povećao za 10.189 ili za 149,2%. Bošnjački narod i danas živi na prostorima R. Makedonije noseći sa sa novim izazovima moderne civilizacije. Njihova teritorijalna rasprostranjenost danas je od velike važnosti za njihovu budućnost kao i za opstanak od toga da postanu predmet stihijske asimilacije ili njihovog iseljavanja zbog mnogih nacionalnih, ekonomskih, društvenih i drugih problema. Stoga, Bošnjacima u R. Makedoniji je hitno potrebno rješenje o tome kako se oduprijeti ovim izazovima i kako adekvatno i organizirano se odbraniti asimilacije koja je na pomolu, ova analiza je jedan od tih koraka koji bi trebali biti ključni u opstanku Bošnjaka na ovim prostorima.
OPĆI KONTEKST U ZEMLJI
Politiziranost. Opća karakteristika društvenog angažmana u Makedoniji je politiziranost. To je djelimično zbog političkog sustava, te mladih i slabih institucija države, a što je na sebe okusio svako ko je pokrenuo bilo kakvu društvenu inicijativu makar to bilo iz oblasti kulture, obrazovanja ili čak i regulisanja vjerskih prava i predstavljanja.
To je bio slučaj sa manjim etničkim zajednicama u zemlji, mimo Makedonaca i Albanaca, a u koje spadaju i Bošnjaci. Praktično vrlo je težak put ostvarivanja nekog političkog prava u zemlji ili rješavanje pitanja bez direktnog političkog i izravno partijskog artikulisanja tog istog pitanja. Ili u najmanju ruku direktna politička podrška od strane neke političke stranke. Ovo je važan podatak i isti je česti razlog zbog neuspešnosti neke društvene inicijative u kojima dobar dio spadaju i mnoga bošnjačka pitanja i njihovo sveukupno predstavljanje u Makedoniji.
Ona pitanja koja bi se u normalnoj državi riješila i preko nevladinih organizacija, građanskih incijativa ili sindikalnog organiziranja, u Makedoniji se mogu rješiti samo putem političko partiskog organiziranja. Ovo je važan razlog za pokretanje inicijative o konsolidaciji političkog predstavljanja Bošnjaka u R. Makedoniji kao odgovor na pitanje kako dobiti odgovor na mnoga bošnjačka pitanja i društvene inicijative.
Posebnost položaja Bošnjaka u Makedoniji. Jedan drugi važan razlog je i to da su Bošnjaci u Makedoniji nedovoljno brojni ili važni (kao Albanci, naprimjer), nemaju iza sebe snažnu matičnu državu koja bi se za njih angažirala (kao Turci, naprimjer), nisu samo kulturna zajednica (kao Torbeši, naprimjer) i konačno nisu u dovoljnom broju nastanjeni u jednu ili nekoliko općina (kao Romi ili Srbi, naprimjer). Ova posebnost Bošnjaka čini da oni i za ostvarenja kulturnih, prosvjetnih ili drugih prava moraju imati jaku političku predstavljenost na nacionalnoj razini, to jest na nivou cijele Makedonije. I da bez toga, Bošnjaci rizikuju političku asimilaciju u kolektivne političke identitete, prije svega Makedonaca ili Albanaca kao jedina dva moguća većinska modela predstavljanja u zemlji i to tiho i neprimjetno, normalno ostvarujući svoja individualna građanska prava kao građani Makedonije. Ovdje naznačeno kao „tiho i neprimjetno“ je posebno važno obrazložiti kao rizik za prestavljanje bošnjaka u ovoj zemlji, jer to se može dogoditi bez buke i galame što ne bi bio slučaj da se radi o drugim etničkim zajednicama u Makedoniji.
NACIONALNI BOŠNJAČKI KONTEKST

Bošnjaci u Makedoniji su dio svih Bošnjaka na svijetu. Pod ovim podrazumijevamo:
1. Posjedovati zajedničku platformu i kako Bošnjaci Makedonije mogu u to najspremnije sudjelovati
Posebno je važno naglasiti da bez konsolidacije i svog političkog predstavljanja bošnjaci sa ovih prostora neće moći sudjelovati kao ravnopravan i važan dio svih bošnjaka.
2. Posebnost ili karakteristike ovog dijela Bošnjaštva
Treba se posebno naglasiti posebnost i razlike Bošnjaka u Makedoniji u odnosu na one u drugim mjestima. Kao na primjer, da Bošnjaci u Makedoniji nisu neznani ili zaboravljeni kao oni u Albaniji, nisu predmet osporavanja njihovog posebnog identiteta kao oni u Hrvatskoj, niko im ne osporava autentičnost kao onima u Sloveniji ili Austriji i konačno: nisu dovoljno brojni kao oni u Sandžaku ili u Bosni.
3. Opći historijat Bošnjaštva i posebnost onog dijela u Makedoniji.
Pod ovim podrazumijevamo na potrebu obrazovanja i upoznavanja Bošnjaka sa Bošnjaštvom, nešto što se svrstava u kulturno obrazovni proces ali gdje konsolidacija političkog prestavljanja može puno pomoći. Ta naglašenost historijata Bošnjaka u Makedoniji je nešto posebno što se treba znati i naučiti ali i politički artikulisati u buduće.
LOKALNI BOŠNJAČKI KONTEKST-MAKEDONIJA
Koraci koje bi Bošnjaci trebali poduzeti u cilju brže konsolidacije i formiranja autohtonog bošnjačkog faktora u cilju pravilne i potpune artikulacije prava Bošnjaka u Makedoniji bi bili sledeći:
Istorija političkog djelovanja. Precizan i istinit historijat političkog predstavljanja Bošnjaka u Makedoniji sa svim svojim uspjesima i posrtajima je nešto što pomaže u obrazloženju konsolidacije. Ukoliko analiziramo dosadašnji rad i aktivnosti bošnjačkih partija zaključit ćemo da je veoma malo ili skoro nimalo urađeno da se Bošnjaci integrišu i postanu ravnopravan faktor sa ostalim narodima u promjenama koja se dešavaju u društvu.
Opis aktuelnog političkog djelovanja. Pod ovim podrazumijevamo na detaljan opis i popis aktuelnog društvenog potencijala Bošnjaka u Makedoniji. Šta sve oni imaju od političkih i društvenih organizacija i šta se sve od toga može uklopiti u inicijativi za konsolidaciju. Isto se može donekle napraviti i neka vrsta popisa sa posebnim ličnostima Bošnjaka koji mogu dati svoj doprinos za ovu konsolidaciju.
Definiranje posebnih problema političkog djelovanja iz historijata i opisa, i nuđenje rješenja za iste. Pod ovim se misli da inicijatori i pomagači konsolidacije definišu dosadašnje probleme političkog predstavlanja Bošnjaka u Makedoniji i još će u procesu obrazlaganja dati nacrt modela za zaštitne mehanizme od ponavljanja istih. Evo dva primjera:
1. Nedovoljnost proširenja dosadašnjih političkih inicijativa. Jedan od problema neuspješnog predstavljanja do sada je i nedovoljna pokrivenost Makedonije od strane dosadašnjih političkih inicijativa što je jedan od razloga neuspjeha, stoga je potrebno još na početku preko inicijativnog odbora ponuditi široku društvenu inkluziju.
2. Privatizacija ili uzurpacija od strane tijesnog kruga ljudi dosadašnjih političkih inicijativa. Ovo je jedan od najčešćih slučaja posrtaja političkih inicijativa još na početku, zato je potrebno da inicijativni odbor ponudi moguće mehanizme i rješenja kako bi to onemogućili. Ovdje se može ponuditi nešto nalik dejtonskom mehanizmu koji omogućuje međunarodnim predstavnicima u Bosni da svrgavaju predstavnike političkih stranaka ili neki drugi mehanizam ali koji neće biti protivrječan sa demokratskim legitimnim procesima ili procedurama. Drugi primjer bi bio „savjeti staraca, mudraca ili osnivača“ sastavljeni od ljudi koji, dali zbog profesije ili starosti sigurno neće imati svoje političke ambicije: Akademici, hodže, sudije ili profesori.

Ramadan Ramadani,Revija Sandžak, broj 184.

Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *