1. Prije svega, prenosimo Vam selame redakcije i naših čitatelja iz Sandžaka. Povod ovog intervjua je zainteresiranost za Vaš angažman na polju političkog i institucionalnog predstavljanja Bošnjaka Kosova. Vi ste šest godina predstavnik Bošnjaka na Kosovu. Koliko ste sa pozicije člana kancelarije premijera Kosova zadovoljni uopće suradnjom Albanaca i Bošnjaka na Kosovu, jer smo svjedoci da sa drugima taj proces teže ide?
– Na početku, želim da Vam se zahvalim što ste me ugostili i dali priliku da se obratim čitateljima iz Sandžaka.
Ja sam imala tu sreću da se odmah nakon završetka mog prvog fakulteta zaposlim u Kancelariji premijera republike Kosova gdje i danas radim i pokušavam na najbolji način predstaviti moju zajednicu. Ranije, proces suradnje između dvije nacije nisam mogla bas najbolje shvatiti sve dok nisam počela sa radom u Vladi, gdje sada imam mnogo bolji uvid u svemu, pa i na suradnji između Bošnjaka i Albanaca na Kosovu. Proces suradnje između Bošnjaka i Albanaca je u najboljem mogućem redu. Ja sam pravi primjer za to. Jedina Bošnjakinja sam u kancelariji Premijera i prihvaćena sam na najbolji mogući način. Za 6 godina rada nikada do sada nisam naletjelela na, takoreći, blokadu suradnje sa kolegama. Jednostavno rečeno, stvorene su bratske veze između ove dvije nacije.
2. Koliko ste kao član kancelarije premijera Kosova uspijeli da ostvarite ciljeve, prije svega političkog djelovanja kao predstavnik Bošnjaka?
– Kao predstavnik Bošnjaka na Kosovu kroz razne projekte, kako infrastrukturalne tako i ekonomsko-socijalne sam pokušala izaći u susret Bošnjacima Kosova. Naravno, budžet nije namijenjen samo jednoj zajednici tako da budžet od milion evra mora se raspodijeliti na nekoliko dijelova da bi se potrebe i ostalih nevećinskih zajednica izmirile. Zbog toga zelim da se još više politički aktiviram kako bi mogla pružiti što veću pomoć mojim Bošnjacima.
3. Recite nam nešto o nekoliko za vas važnih aktivnosti u kancelariji premijera koje su utjecale na poboljšanje položaja Bošnjaka kao nacionalne manjine na Kosovu?
– Kao i što sam navela, projekte preko kojih sam pomogla Bošnjacima smatram kao jedne od važnijih aktivnosti. Naravno, ne želim da stanem na ovome. Radimo na tome da se položaj Bošnjaka poboljša i bude na što većem nivou. Za sada, smatram da je obrazovanje i zapošljenost Bošnjaka najglavnija karika koja se mora poboljšati i sada radim na tome. Također, kao važnu aktivnost želim istaći i pružanje pomoći socijalnim slučajevima kao i pomoć oko liječenja. Ne smatram ovo nekim velikim uspjehom, jer su potrebe Bošnjaka mnogo veće, ali, radim sve što je u mojoj moći, i onoliko koliko mogu, pružam pomoć.
4. Da li ste zadovoljni oko ispunjenja formalnih i fundamentalnih ostvarenja prava Bošnjačke nacionalne manjine na Kosovu?
– Kada predstavljate neku zajednicu, naravno da smatrate da nikad nije dovoljno urađeno na ostvarivanju prava te zajednice. Važno je istaknuti da Bošnjaci imaju pravo na obrazovanje na svojm maternjem jeziku. I to je važan korak jer se time priznaje jezik jedne zajednice. U zadnjih nekoliko godina bošnjačka zajednica se snažnije integrirala u kosovsko društvo i urađeno je dosta toga sa aspekta zakonodavstva. Usvojeno je dosta zakona koji idu u prilog položaju i ostvarivanju prava, poput Zakona o praznicima, na osnovu kojeg je bošnjačka zajednica dobila svoj memorijalni praznik, 28. septembar – Dan Bošnjaka i povodom toga dana Vlada Kosova izdvaja određenu sumu novca za proslavu ovog značajnog dana. Dosta je toga, također, urađeno po pitanju infrastrukture i kapitalnih projekata u sredinama gdje živi bošnjačka zajednica. Ali, ne treba stati na tome. Proces otvaranja novih radnih mjesta za Bošnjake treba biti prioritet.
5. Da li su Bošnjaci na zadovoljavajućem nivou što se tiče njihove integracije u institucijama Kosova?
– Bosnjacka zajednica je integrisana u institucije Kosova, mada naravno da to nije na zadovoljavajućem nivou, i to nije samo problem Bošnjačke zajednice, sve nevećinske zajednice na Kosovu se susreću sa ovim problemom. Kao i što sam u par navrata izjavila, zapošljavanje bošnjacke zajednice je jedan od najvećih problema.
6. Bošnjaci Kosova i Bošnjaci Sandžaka tradicionalno su održavali dobre međusobne odnose sa svojim susjedima Albancima, kako u južnom Sandžaku, tako i na Kosovu. Kako te odnose vidite danas na Kosovu?
– Smatram da se i dan danas održavaju dobri međusobni odnosi, i ne vidim razlog da se ti odnosi pogoršaju.
7. Sada ono što nas posebno zanima, a to je međusobni odnos među političkim predstavnicima Bošnjaka na Kosovu. Koliko su podjele prisutne, a konsenzus odsutan među Bošnjacima?
– U aktualnom sazivu Skupštine Republike Kosova, Bošnjake zastupaju dva politička subjekta: većinska Koalicija „Vakat“, te Nova demokratska stranka (NDS). Također, postoji još drugih stranaka i inicijativa, kao što su političke stranke SDA i BSDAK. Međutim, umjesto da se uzdruže snage, pa da zajedno budemo jaći i uspješniji, na žalost, bošnjačke političke partije pokopavaju jedna drugu. Svakim danom je međusobno prepucavanje pristutno. Kako javno na sednicama Skupštine, pa tako i po medijima Kosova. Ali, mogu sa ponosom da istaknem da kada je u pitanju odbrana interesa Bošnjaka, ove politcke partije su spremne da daju svoj doprinos i izađu u susret, pa čak i da u izuzetnim situacijama pruže ruku jedna drugoj. Što se mene lično tiče, ja imam dobru suradnju sa svim političkim partijama na Kosovu, međutim, od samog početka mog rada u Vladi, predsjednica političke stranke NDS-a, gospođa Emilija Redžepi mi je izašla u susret i podržavala u svemu. Tako je i dan-danas.
8. Kakvu platformu o zajedničkom političkom djelovanju bi Vi predložili?
– Nas, Bošnjaka nema mnogo na Kosovu, i sramno je da i to malo što nas je ostalo radimo jedni protiv drugih. Mora da postoji zajednička politička platforma gdje će se političke partije ujediniti, i da Bošnjake Kosova predstavlja jedna politička partija. Tako ćemo mnogo lakše braniti interese našeg naroda, i mnogo viŠe dobiti prostora na centralnom i lokalnom nivou.
9. Na kraju, koju poruku bidte uputili poruka Bošnjacima Kosova i Bošnjacima Sandžaka?
– Da uspijemo kao zajednica, moramo biti jedni ova i Bošnjacima Sandžaksa drugima. Jedino je to pravo rješenje. Dosta je podjele Bosnjaka u nekoliko političkih partija, kako Bošnjaka Kosova tako i Sandžaka. Vrijeme je da se udruže snage. Mora doći vrijeme da radimo jedni sa drugima, a ne jedni protiv drugih.
KRATKA BIOGRAFIJA SANELE SADIKOVIĆ
Sanela Sadiković rođena je 12. oktobra 1987. godine u Mitrovici. Za vrijeme rata na Kosovu, svoje osnovno obrazovanje nastavila je u Novom Pazaru i nakon kratkog perioda dobila ponudu da školovanje nastavi u Italiji. Srednju školu Gimnaziju “Frang Bardhi” završila u Mitrovici na bosanskom jeziku. Diplomirala na fakultetu primjenjenih nauka u Peći na bosanskom jeziku i posjeduje diplomu Bačelor u oblasti poslovnog upravljanja, dok master studije na Ekonomskom Univerzitetu u Prištini. Pri Pored toga završila je i školu za Evropsku integraciju, Politićku akademiju, školu za Tranzicionalnu pravdu, skolu menadzmenta i strateskog planiranja ujedno je i dio programa Mladi ambasador pomirenja. Radila kao novinar do 2007 u RTV Mitrovica kao urednik vijesti na bosanskom jeziku kao i urednik nekoliko emisija na albanskom jeziku. Bila je i dopisnik nekoliko medija sa Kosova, iz Bosne i Italije.
Od 2010 u kancelariji premijera Kosova. Njen prvi zadatak kao administrativnog službenika bio je da organizuje sastanke i manifestacije za međunarodne dane zajednica na Kosovu, te organizuje službena putovanja, kao i da prati razne sastanke koji su bili vezani za zajednice na Kosovu. Nakon nekoliko mjeseci rada, imenovana je na poziciju više službenice za javno informiranje i sluzbenika
KOSOVA
Razgovor vodio: Dženis Šaćirović, Revija Sandžak