Kada govorimo u terorizmu u Evropi najčešće mislimo na događaje u Parizu i Briselu, ipak Tursku potpuno zaboravljamo. Samo u ovoj godini je u pet napada stradalo preko devedeset ljudi. Za njih nema natpisa kao Je susis Charlie ili recimo BenAnkaraliyim ili nešto u tom pravcu. Na svijetu trenutno ni jedna razvijenija država nije toliko opterećena terorizmom kao Turska. Ali zašto je to tako? Više je razloga. Na prvom mjestu je tu konflikt sa kurdsikm teroristima, konflikt sa Islamskom državom i na kraju sam geografski položaj Turske.
KONFLIKT SA KURDIMA
Na jugoistoku Turske živi posebno mnogo Kurda (preko 10 miliona). Kurdi su narod bez sopstvene države. Dugo vremena su Kurdi ugnjetavani, danas je to drugačije, ipak mnogi od njih se i dalje osjećaju kao građani drugog reda. To svoje nezadovoljstvo jedan dio izražava nasilno preko Terorističke organizacije PKK koja ima i separatističkih ambicija. Oni sebe opisuju kao radničku partiju, ali u većini država se bilježe kao teroristička organitacija. PKK je ubila preko 40. 000 ljudi. Godine 2013. je došlo do primirja između Turske vlade i PKK, sve do 20. jula 2015. Godine. Tog dana je u gradu Surudžu izvršen teroristički napad. U Surudžu većinom žive Kurdi, i na mirovnim demonstracijama kurdske omladime izvršen je napad. Ubijene su 34. Osobe i preko 60. teško povređenih. Napad je izvršio borac Islamske države kažu jedni, drugi izvori kažu da je to bio Kurd iz redova Islamske države, dok PKK kaže da je to bila Turska vlada. Zbog toga poslije toga napada narednih dana su vršili manje atentate na turske policajce. Turska vlada je reagovala i napala položaje PKK u Turskoj. To je proizvelo niz terorističkih napada na Turske položaje sa druge strane. Ipak postoji još jedna teroristička organizacija koja se specijalizovala na civile. To je TAK ( Teyrêbazên Azadiya Kurdistann ) koji napadaju najčešće turističke ciljeve, dva napada ove godine u Ankari idu na njihov konto i nekoliko manjih prošlih godina. Sve u svemu 70% terorističkih napada izvrše PKK, TAK I druge kurdskim terorističkim organizacijama. Ostalih 30% ide na konto tzv. Islamske države.
KONFLIKT SA ISLMASKOM DRŽAVOM
Ništa manje komplikovan. Činjenica je da od 20. Jula i terorističkog napada u Surudžu, Turska vlada napada i položaje Islamske države. Da bi to uzvratili teroristi su u ovoj godini izvršili dva napada samo u Istambulu. Na radaru Islamske države je svakako Turska sada jedno od primarnih mjesta što je za sebe preopširna i posebna tema. Kada govorimo o piru Islamske države prema Turskoj treba imati u vidu njene indirektne i direktne saveznike tako da situacija postaje kristalno jasna.
GOGRAFSKI POLOŽAJ
Pogledajte Tursku na karti svijeta. Ona se graniči sa dvije trenutno najnestabilnije države. To su Sirija I Irak. Naravno da otud teroristi lahko mogu da ulaze u Tursku. Pored zvaničnih granica mogu proći preko tzv. zelene granice. Turska je zbog svojeg položaja jedan od najvećih turističkih centara, posebno primorje. Turizam je i važna grana ekonomije. Teroristi to koriste i aktivno napadaju turističke ciljeve gdje stradaju i državljani drugih država kojima se dodatno svete tim državama npr. Njemačkoj. Držace Evrope ingoriraju terorizam u Turskoj. Često kažu, rado ćemo pomoći ali prvo riješite problem sa nezadovoljnim Kurdima. Ostaje otvoreno pitanje zašto u medijima i na društvenim mrežama malo izveštavaju i govore o tome. Naravno Turska im je udaljenija od Belgije ili Pariza i to kao publiku ne zanima pa se mediji prilagođavaju tome, sa druge strane ignoriranje muslimanskih žrtvi je postala nezvanična praksa evropskih država.

Haris Ibrahimović, Revija Sandžak, broj 185.

Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *